Kako intervju držati pod kontrolom???
Da se svaki medijski
nastup može kontrolisati i kako se medijs
kim prostorom lako manipuliše, svedoci
smo zadnjih 20 godina. Ako ništa drugo, ono čestim predizbornim kampanjama u
kome se na medijskim nastupima jasno pokazuje surovost (površnog)
poznavanja tehnika držanja intervjua pod kontrolom.
Premošćavanje (preusmeravanje) toka intervjua se koristi onda kada novinar postavlja pitanja koje razgovor vodi u pogrešnom pravcu. Premošćavanje se odvija postepeno. Sagovornim bi trebalo da da odgovor na postavljeno pitanje iako se to u praksi često zaboravlja.
Neke od fraza za premošćavanje mogu biti:
- „Drago mi je da ste to pomenuli, pošto to jeste problem.“
- „Slažem se da i to ima uticaja na ono što sam hteo upravo da kažem...“
- „Postoji još jedna stvar u vezi sa ovim o čemu pričate...“
- „Hajde da to pogledamo iz druge perspektive...“
- „Postoji podjednaka briga i za...“
- „To je dobro pitanje i voleo bih da se na to vratimo kasnije.“
- „Ali da se za trenutak zadržimo na vašem ranijem pitanju o...“
- „Zaista ne mogu da odgovorim na to pitanje, a da ne objasnim nešto o pozadini svega toga...“
- Da, to je, svakako, jedna od zanimljivih stvari u ovoj temi, ali moje mišljenje je da postoji
- još jedna veoma bitna...“
- „Upravo nas to upućuje na veći problem...“
- „Svakako, ne smemo izgubiti iz vida problem koji se svuda provlači, a tiče se...“
- „Mislim da je ono što Vas u stvari interesuje...“
- „Nisam ekspert u toj oblasti, ali znam da...“
- „Nije to pravi problem. Pravi problem je...“
- „To jeste najčešće mišljenje, ali u stvarnosti...“
Ova PR-tehnika ima za cilj vraćanje na temu o kojoj se želi pričati. Ona prilagođava postavljeno pitanje željenom odgovoru. Ove fraze se koriste najčešće kod pitanja u kojima se od govornika očekuje da iznese lično mišljenje ili gde se traži da on govori u tuđe ime.
Tehnika držanja intervjua pod kontrolom je poželjna u situacijama kada se iznose netačne informacije, odnosno pogrešne pretpostavke, ali i pitanja obojena emocijama, nedovršena i otvorena, kao i hipotetička pitanja. U situacijama kada je novinar previše saosećajan, kada se traže činjenice i poverljive informacije u tumačenju loših situacija, kada je izbor odgovora sužen, prilikom pogrešnog tumačenja izjave govornika i prisustva podpitanja, neophodna je upotreba tehnike premošćavanja.
Vladimir Marinković
Lepo. A koju literaturu na ovu temu možeš da preporučis?
Ima dosta nemacke literature koja govori o tome. Postoji i neka pdf. verzija na srpskom (crnogorskom), koju mogu poslati emailom, samo mi ostavite adresu!
Ko je Vladimir Marinkovic? I je li zainteresovan da pise za ekonomski magazin?
Fino je to Vlado, samo dobar novinar nikada nece dozvoliti da se sagovornik izvuce sa ovakvim izbegavanjima odgovora. Novinarima je cilj da dobiju precizan odgovor na postavljeno pitanje, zato sagovornik mora biti spreman na to da će mu isto pitanje biti postavljano sve dok ne odgovori. Danica Vucinic je jednom od svojih sagovornika isto pitanje u jednoj emisiji postavila preko 50 puta, ako se dobro secam, postavljala ga je sve dok i budali nije bilo ocigledno da sagovornik vrda i pri tom je sve sto je on pricao postalo nebitno posto su se svi secali samo onoga sto nije rekao.
P.S. ODLICAN TI JE BLOG I IZUZETNO KORISTAN
Marija,
Kada sam postovao ovu temu, fokus je bio na privredi, odnosno na kompanijama. U situacijama kada kompanije upadnu u krizu i moraju da se "brane" u javnosti putem intervjua, ove tehnike mogu biti korisne.
Naravno, naši političari i politikanstvo u Srbiji nisu za ovakve teme.
Novinarima jeste cilj da dobiju precizan odgovor. Međutim, novinari gledaju da od bilo koje izjave naprave "vest". Ne svi, ali većinja njih juri za senzacionalizmom.